Nedavno najavljenom revizijom diploma zaposlenima u Parlamentarnoj skupštini BiH zatraženo je da svi zaposleni dostave diplome o stručnoj spremi na uvid. Reagovala je Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine. Provjerom diploma “narušava se ljudsko dostojanstvo zaposlenih“ i „štetno je za javni interes jer se takvim postupanjem narušava pravna sigurnost” mišljenje je Agencije.
Pored provjere diploma u PSBiH , najavljena je provjera diploma svih uposlenih u federalnim organima uprave, federalnim institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama i drugim organima čiji je osnivač Federacija BiH.
Falsifikovane diplome lako je otkriti
Revizija diploma zaposlenih vršila bi se na način da institucija šalje upit srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama koje su izdale diplomu. Upit bi sadržavao broj diplome i datum izdavanja a od škole ili fakulteta bi se tražili podaci na čije ime je izdata diploma pod navedenim brojem.
Ovakvom revizijom mogle bi se utvrditi samo stvarno falsifikovane diplome i prekvalifikacije koje su trajale manje od zakonom određenog vremena školovanja.
Najbolji primjeri falsifikovanih i brzo stečenih diploma su slučaji Nudžeima Džihanića aktuelnog ministra finansija Bosansko-podrinjskog kantona i Kenana Delića.
Kada je Nudžeim Džihanić 2008. godine predao papire za zaposlenje u JP „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde, među njima se nalazila i diploma Ekonomskog fakulteta u Sarajevu broj: 02-55830. Početkom 2015. godine na prijedlog SDA, Skupština BPK imenuje ga za ministra finansija BPK.
Džihanić prilaže CV u kojem se ponovo navodi da je diplomirani ekonomista sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Nakon anonimne prijave da se radi o lažnoj diplomi, otvorena je istraga koja je otkrila da Džihanić nikad nije diplomirao u Sarajevu. Da je diploma lažna potvrdio je Općinski sud u Goraždu.
„Nudžeim Džihanić je priznao krivicu, postigao je nagodbu sa postupajućim tužiocem i izrečena mu je uslovna osuda“, potvđeno je tada za Žurnal iz Kantonalnog tužilaštva Goražde.
Žurnal je također pisao o slučaju diplome Kenana Delića čija prekvalifikacija u državnoj srednjoj školi je trajala prekratko. On je srednju Medicinsku školu u Zenici završio za pola godine, s tim što je prva dva razreda završio za svega 12 dana. Prema svjedodžbama koje je potpisao direktor Medicinske škole u Zenici, Delić je u prvi razred završio 18. januara 2017. godine, dok na dokumentima piše da je drugi razred završio dvanaest dana kasnije, odnosno 30. januara 2017. godine.
Svjedodžba o završenom trećem razredu učeniku Deliću je izdata 17. aprila 2017. godine, ili dva i po mjeseca po okončanju drugog razreda. Za četvrti razred bila su mu potrebna dva mjeseca, nakon čega mu je, 21. juna, izdata Svjedodžba o završenom četvrtom razredu Medicinske škole. Potom je uslijedilo maturiranje koje je trajalo od 4. do 7 septembra. Učenik je uspješno položio sve predmete, te je stekao stručno zvanje – medicinska sestra – tehničar.
Nezakonito stečene (kupljene) validne diplome
Da je revizijom nemoguće utvrditi da li je diploma kupljena, ukoliko je period školovanja u zakonskim okvirima, najbolje pokazuje primjer diplome koju je dobila ekipa Žurnala.
Da je neka institucija provjeravala validnost diplome izdate novinarki Žurnala prvo što bi uradila poslala bi upit PU Centra za obrazovanje odraslih Multilingua iz Sanskog Mosta u čijem sastavu je Srednja medicinska škola. Znači, upit se šalje školi koja je tu istu diplomu prodala.
Iz škole bi dostavili odgovor da je učenica Azra Omerović prekvalifikaciju upisala 22. 11. 2016. godine, te da je uspješno okončala školovanje 15. 11. 2018. godine. Rezultati revizije – školovanje je trajalo dvije godine, diploma je validna!
Za takve diplome, na osnovu navedene revizije pa čak i inspekcijskog nadzora, nemoguće je utvrditi da su kupljene naročito jer škole i fakulteti koji prodaju diplome vode duple matične knjige ili ostavljaju slobodan prostor za naknadni upis. Ovakvu praksu privatnim centrima za obrazovanje omogućava mala ili nikakva kontrola od strane države.
Sigurnosne agencije čak su dokumentovale slučajeve povezanosti vlasnika i uposlenika, privatnih škola koje vrše prodaju diploma, sa prosvjetnim inspektorima. Zabilježeni su slučajevi da su inspektori dojavljivali privatnim školama planirane inspekcijske kontrole.
Cijena diploma od 3 do 18 hiljada maraka
Prema podacima sigurnosnih agencija u Visokoj školi Logos-centar za 1.500 do 5.000 eura možete kupiti validnu diplomu određenog smjera i stepena. Navedene malverzacije se izvode na način da se pri zaključivanju akademske godine, u matičnoj knjizi ostavi značajan broj praznih rubrika kako bi se mogli naknadno upisati novodospjeli studenti.
U informaciji SIPA-e, dostavljenoj Tužilaštvu BiH, navedeni su i konkretni primjeri prodaje diploma na Visokoj školi Logos Mostar, te sestrinskom fakultetu CEPS -Centar za poslovne studije Kiseljak.
Uposlenik Visoke škole Logos Marko Jarak je neidentifikovanom licu kojem je bila potrebna diploma visokog obrazovanja ponudio rješenje u vidu sticanja “brze diplome”. Jarkov prijedlog je bio da upiše tri godine školovanja, a ne doškolovavanje obrazlažući to prevelikim brojem razlike ispita a istom cijenom. Za 18.000 KM završio bi studij u roku od dva do tri mjeseca, bez učenja i regularnih ispita.
Diplome se prodaju i stranim državljanima
Sigurnosne agencije raspolažu podacima i da se diplome iz obrazovnih ustanova Visoka škola Logos centar, Visoka škola CEPS-Centar za poslovne studije Kiseljak prodaju i osobama zaposlenim u raznim institucijama izvršne i zakonodavne vlasti, čak i stranim državljanima.
“U posljednje vrijeme u više navrata evidentirani su slučajevi kada su diplome izdavane licima sa područja Crne Gore i Hrvatske što ukazuje da ovaj bezbjednosni problem ima međunarodni karakter. Školovanje, odnosno studij željenog smjera i stepena završava se u kratkom vremenskom periodu, prosjek ocjena prilagođen je potrebama a pojedini strani državljani koji borave u BiH i ne govore domaće jezike takođe mogu dobiti diplomu o završetku škole/fakulteta”, upozorili su iz SIPA-e.
Državljani Hrvatske i Crne Gore preko vikenda su završavali školovanje u ovim ustanovama. Ukupna cijena srednjeg trogodišnjeg školovanja, kojeg bi završavali za dva dana, za zanimanje bravara iznosila je 3.200 KM dok je cijena više medicinske škole iznosila 3.500 KM po godini.
Podsjetimo, u aprilu prošle godine hrvatska policija u Splitu pronašla je 22 lažne diplome iz BiH. Posljednji slučaj lažnih diploma iz BiH utvrđen je početkom godine u Dubrovniku. Tri diplome dubrovačkih vatrogasaca, zaposlenih na Aerodromu Dubrovnik obezbijeđene su preko noći. Tako je osoba na čije ime je diploma izdata od strane visoke škole iz Širokog Brijega, sudeći prema prelasku granice, samo dva puta bila u Širokom Brijegu.
U Hrvatskoj je Ministarstvo nauka pokrenulo vanrednu provjeru diploma 90 hiljada zaposlenih u sistemu obrazovanja, od osnovnih i srednjih škola do agencija. Za dvije sedmice otkrivene su 3 falsifikovane diplome.
Međutim, osjete se posljedice i za sve one osobe koje su redovno završile školovanje u BiH. Hrvatska komora medicinskih sestara zatražila je od hrvatske Vlade zabranu izdavanja odobrenja za samostalan rad osobama koji su se prekvalificirali u drugim državama.
Pojedine njemačke klinike prekinule su saradnju sa agencijama za posredovanje u zapošljavanju radnika iz BiH i najavili provjeravanje diploma svih već zaposlenih njegovatelja iz naše zemlje.
