– Uvjeren sam u to da ukoliko se uskoro ne dese promjene, sam spomenik na Butmiru neće postojati i reprezentirat će isključivo mjesto sjećanja a ne istinski lokalitet, upozorava profesor Adnan Kaljanac, voditelj arheološkog tima koji je prije dvije godine na Butmiru otkrio postojanje novog naselja veličine četiri hektara koje datira iz bronzanog doba.
Koliki je značaj otkrića najbolje pokazuje činjenica da je to jedino netaknuto naselje u Bosni i Hercegovini iz bronzanog doba. Značaj prethodnih istraživanja doveo je do činjenice da se Arheološko područje prahistorijsko naselje Butmir proglasi nacionalnim spomenikom. Međutim, nova otkrića, možda još značajnija, dovela su do zahtjeva Općine Ilidža da se smanji obuhvat nacionalnog spomenika sa 65 na oko 8 hektara.
ISKOPAVANJE SPOMENIKA!?
Stručnoj zajednici neshvatljiv je prijedlog da se tako značajno otkriće stavi pod tako mali obuhvat zaštite. Podsjetimo da su iz Komisije, početkom 2018.godine, najavili da “po okončanju postupka izmjene i dopune Odluke moguće je pristupiti sistematskom arheološkom istraživanju lokaliteta i uređenju arheološkog parka.”
Prema prospekciji iz 2016. i 2017. godine arheolozi su mapirali parcele i zone na kojima je pronađen arheološki potencijal koji je neophodno zaštititi od daljnjeg uništavanja nelegalnom gradnjom.
Navedene parcele označene na fotografiji ispod crvenom, zelenom i plavom bojom, su parcele koje bi trebalo zaštiti. Za ove parcele neophodna je zaštitna zona koja bi obuhvatala susjedne parcele.
Prema prijedlogu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i Općine Ilidža, obuhvat nacionalnog spomenika bio bi smanjen na oko 8 hektara.
Arheološki tim koji je radio prospekciju na lokalitetu Butmira 2016. i 2017. godine, a koji zajedno imaju preko 140 godina radnog iskustva u arheološkim istraživanjima, upozorio je Komisiju da bi prihvatanje ovakvog prijedloga kao i sistematskih istraživanja značilo potpuno uništenje nacionalnog spomenika na Butmiru.
“Sistematska ili preciznije rečeno, kompletna istraživanja, nisu istraživanja namijenjena utvrđivanju prostorne distribucije već potpunom iskopavanju jednog lokaliteta… Pojava ovog termina u kontekstu prostornog definiranja jednog arheološkog spomenika jer se ne čini potpuno jasnim što bi u slučaju potpunog iskopavanja jednog spomenika poput neolitskog naselja na Butmiru i, sasvim logično, premještanja pronađenih nalaza u „sigurnost“ muzejskih institucija činilo spomenik na Butmiru.
Sasvim razumna pretpostavka je da potpuno iskopavanje lokaliteta Bosni i Hercegovini ne ostavlja na raspolaganju lokalitet već isključivo muzejske eksponate i to bi za sam „Butmir“ bio jasan kraj jednog oblika postojanja. Naravno, takva istraživanja bi pred nama zatvorila i pitanje svih daljih zaštita na lokalitetu”, upozoriili su arheolozi državnu Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Dok sve nadležne institucije šute, na nacionalnom spomeniku, prema procjenama arheologa, izgrađeno je preko 60 nelegalnih objekata.
SPOMENIK ISPOD GARAŽE KONZUMA!?
“Da bi apsurdnost težnje ka „sistematskom“ istraživanju bila veća, čini nam se nemogućim objasniti kako je inicijator ideje sistematskog istraživanja zamislio izvođenje arheoloških iskopavanja „ispod“ temelja jednog hotela, termalne rivijere ili podzemnih garaža Konzuma. Simplificirano rečeno, ideja da su podzemne garaže Konzuma nacionalni spomenik, ili pak da se „ispod“ njih vrše sistematska iskopavanja sa ciljem utvrđivanja arheološkog potencijala, je u potpunosti ideja pred koju se ne može postaviti odgovor lucidnog čovjeka, dok ozbiljnog znanstvenika nećemo ni uzimati u obzir. Sa druge strane, potpuno legitimnim nam se čini pitanje: Kako je došlo do pojave 60 nelegalnih objekata na lokalitetu, polazeći od studentskih domova koji se nalaze na prostoru same jezgre prahistorijskog naselja u Butmiru, pa dalje do zgrada Konzuma i ostalih uz njega”, pitali su arheolozi državnu Komisiju.
Odgovor na ovo pitanje dao je Ejub Salkić, ovlašteni rukovodilac urbanističko – ekološkog inspektorata pri Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.
– To je sve greška Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Ni na jednoj parceli koja se nalazi u obuhvatu nacionalnog spomenika nema tereta u zemljišno-knjižnom izvadku.
Da je upisano u teretnom listu, na svakoj parceli, samo činjenica da je to parcela na nacionalnom spomeniku bilo bi nemoguće tu bilo šta graditi. Ovako mi ne možemo ništa. Na nacionalnom spomeniku nema čak ni znaka da je to nacionalni spomenik, kaže Salkić za Žurnal.
Državna Komisija nije dala odgovor na ova pitanja. A da su radili svoj posao vrlo lako su mogli hronološki složiti događaje koji su doveli do uništavanja Butmira.
U narednom periodu Žurnal će objaviti ko je i na koji način godinama uništavao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Arheološko područje-prahistorijsko naselje Butmir?
Kakva je bila uloga načelnika Ilidže Senaida Memića, Općinskog vijeća Ilidža, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH?
Ko su arheolozi koji su omogućili uništavanja neprocjenjivog nacionalnog blaga?
Šta radi Federalna uprava za inspekcijske poslove?