{"id":8,"name":"Politika RS","url":"http:\/\/www.politika.rs","description":"Uticajna stara dama\r\n\u201ePolitika\u201d je najstariji i najuticajniji dnevni list u ovom delu Evrope. Prvi put se pojavila na beogradskim ulicama oko 14 \u010dasova 25. januara 1904. godine.\r\n\r\nPrvi broj \u201ePolitike\u201d \u0161tampan je u tira\u017eu od 2.450 primeraka, na \u010detiri strane, po ceni od pet para.\u00b9\r\n\r\nVladislav Ribnikar, osniva\u010d i odgovorni urednik, kada je podnosio prijavu vlastima naveo je da \u0107e novine biti politi\u010dke i nezavisne.\r\n\r\nU svojoj dugogodi\u0161njoj istoriji \u201ePolitika\u201d je dva puta prekidala izla\u017eenje, za vreme Prvog svetskog rata od 1914. do 1919. godine, a drugi put za vreme Drugog svetskog rata od aprila 1941. do oktobra 1944. godine.\r\n\r\n\u201ePolitika\u201d jo\u0161 jednom nije iza\u0161la pred \u010ditaoce zbog \u0161trajka novinara u leto 1992. godine koji su se usprotivili nameri dr\u017eave da \u201ePolitiku\u201d pretvori u javno preduze\u0107e.\r\n\r\n\u201ePolitika\u201d je dnevnik sa dugom i bogatom tradicijom koja se zbog svog ugleda i uticaja smatra i jednom od nacionalnih instituacija u Srbiji. \u010citala\u010dku publiku lista \u201ePolitika\u201d \u010dine uglavnom srednje situirani i visokoobrazovani gra\u0111ani.\r\n\r\nU svojoj dugogodi\u0161njoj istoriji \u201ePolitika\u201d je sara\u0111ivala sa mnogobrojnim zna\u010dajnim kulturnim i nau\u010dnom stvaraocima.\r\n\r\nMe\u0111u saradnicima \u201ePolitike\u201d bili su i nobelovac Ivo Andri\u0107, srpski pisci i pesnici Milo\u0161 Crnjanski, Branko \u0106opi\u0107, Jovan Du\u010di\u0107, Branislav Nu\u0161i\u0107, Desanka Maksimovi\u0107 i mnogi drugi. Svoje tekstove na stranicama \u201ePolitike\u201d pisali su i ser Vinston \u010cer\u010dil, Tomas Man, Eduard Erio i drugi.\r\n\r\nPo profilu, danas \u201ePolitika\u201d spada u dnevno-politi\u010dke novine koje se dr\u017ee visoko-profesionalnih novinarskih standarda, list koji neguje kulturu dijaloga i slobodu izra\u017eavanja. List ima vi\u0161e specijalizovanih redovnih dodataka, a me\u0111u njima posebno se izdvaja Kultrurni dodatak. \u201ePolitika\u201d izlazi u tri izdanja, sa \u0161tampanim tira\u017eom ve\u0107im od sto hiljada. Prodaje se u Srbiji i zemljama biv\u0161e Jugoslavije.\r\n\r\nIstorija\r\nKada se pojavila u januaru 1904. godine \u201ePolitika\u201d je privukla pa\u017enju javnosti celim sadr\u017eajem i tonom, ali i idejama izlo\u017eenim u prvom \u010dlanku prvoga broja. Manje ili vi\u0161e iznena\u0111enu, publiku je zanimalo kako \u0107e visoka na\u010dela biti ostvarena i da li \u0107e samouvereni vlasnik, pod velikim teretom koji je podigao, pokleknuti ili pasti. Samo je Pera Todorovi\u0107 zaklju\u010dio: \u201eOvaj \u0107e list svima na\u0161im listovima pojesti panaiju. Sve \u0107e sahraniti, i nas i na\u0161e listove...\u201c\r\n\r\nU uglednoj evropskoj porodici \u0161tampe \u201ePolitika\u201d ima jo\u0161 jednu karakteristi\u010dnu osobinu: ne izlazi pred \u010ditaoce u uslovima okupacije zemlje. To se desilo u Prvom i u Drugom svetskom ratu.\r\nPrvi put izla\u017eenje \u201ePolitike\u201d prekinuto je 14. novembra 1914. godine da bi bilo nastavljeno tri nedelje kasnije, a list je odr\u017eavan u te\u0161kim ratnim uslovima do 23. septembra 1915. godine.\r\n\r\n\u201ePolitikino\u201d ime kolporteri su ponovo po\u010deli da uzvikuju na prestoni\u010dkim ulicama 1. decembra 1919. godine, u slobodi, ali u novoj dr\u017eavi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Prva \u010detvorogodi\u0161nja pauza u izla\u017eenju lista zbog okupacije tako je bila okon\u010dana.\r\n\r\nDo po\u010detka Drugog svetskog rata, \u201ePolitika\u201d se nametnula i potvrdila kao najuticajniji i najbolji dnevni list u Srbiji i zemlji, a poslednji broj me\u0111uratne \u201ePolitike\u201d nosio je datum 6. april 1941. i iza\u0161ao je iz rotacije dan ranije.\r\n\r\nVladislav Sl. Ribnikar odmah posle oslobo\u0111enja Beograda 20. oktobra 1944. godine okupio je petnaestak saradnika \u201ePolitike\u201d i osamdesetak \u0161tamparskih radnika predvo\u0111enih Ignjatom Kri\u0161kom i tako ponovo vaskrsnuo list.\r\n\r\n\u201ePolitika\u201d se ponovo pojavila pred \u010ditaocima u subotu, 28. oktobra 1944. godine u oslobo\u0111enom Beogradu. Dogodilo se jo\u0161 jednom da \u201ePolitika\u201d obustavi izla\u017eenje. Ovoga puta rat i bombardovanje nisu prekinuli \u0161tampu novina ve\u0107 je to bio \u0161trajk novinara i zaposlenih u ku\u0107i u leto 1992. godine. \u201ePolitika\u201d se na taj na\u010din sna\u017eno usprotivila ideji onda\u0161njeg premijera Srbije Radomana Bo\u017eovi\u0107a da list postane dr\u017eavno vlasni\u0161tvo.\r\n\r\nU drugoj polovini pro\u0161log veka list \u201ePolitika\u201d i cela novinska ku\u0107a, koja je izrasla iz redakcije lista, bele\u017ee fantasti\u010dan uspon u izdava\u0161tvu i \u0161tampi. \u201ePolitika\u201d je postala vode\u0107a medijska ku\u0107a u jugoisto\u010dnoj Evropi.\r\n\r\nPut do ovakvih rezultata nije bio pravolinijski ni lak. Bilo je uspona i padova, a zaposleni u \u201ePolitici\u201d su dobro osetili svu te\u017einu predratnih, ratnih, me\u0111uratnih, posleratnih, kriznih, inflatornih i svih drugih burnih vremena koja nisu \u0161tedela Balkan tokom 20. veka.\r\n\r\nZna\u010daj\r\nOsniva\u010di \u201ePolitike\u201d nisu samo postavili temelje modernog novinarstva i u\u010dinili da dnevni list postane jedinstvena institucija kulture i gra\u0111anske misli u Srbiji. \u201ePolitika\u201d postoji vi\u0161e od jednog veka dokazuju\u0107i time da i na na\u0161em podru\u010dju stvari mogu da traju, ali, kao \u0161to pokazuje njen primer, samo ako su dobro postavljene i bri\u017eljivo negovane.\r\n\r\nZa \u201ePolitiku\u201d se \u010desto ka\u017ee da je postala institucija. To je zaista zaslu\u017eeno priznanje novinama koje su, u specifi\u010dnoj, te\u0161koj i izuzetno odgovornoj ulozi \u201esvedoka epohe\u201d pro\u0161le kroz mnoga isku\u0161enja, nad\u017eivele nekoliko dr\u017eava, uzdr\u017eavale se od izla\u017eenja tokom dva velika svetska rata, promenile mnogo re\u017eima, bile prva \u010ditanka mnogim generacijama, a velikom broju ljudi \u010desto i jedina literatura.\r\n\r\n\u201ePolitika\u201d je stasavala i sazrevala profesionalnim pregorom mnogih generacija novinara. \u201ePolitika\u201d se od drugih izdvajala umereno\u0161\u0107u i odmereno\u0161\u0107u.\r\n\r\nTu njenu razli\u010ditost od drugih, mo\u017eda je, jo\u0161 1921. godine, u eseju\u00b2 \u201eDva Ribnikara\u201d najbolje obrazlo\u017eio Jovan Du\u010di\u0107, koji ka\u017ee da su \u201emnogi u Beogradu smatrali uljudni, gospodski ton tog lista kao dokaz neborbenosti njegovih urednika; njihovu nepristrasnost kao dokaz njihovog trgova\u010dkog oportunizma; njihov \u0161iroki nacionalizam kao dokaz njihovog neinteresovanja za takozvana goru\u0107a pitanja; njihovo negovanje knji\u017eevne kritike i knji\u017eevnog podliska kao visokoparnost i nadriknji\u0161tvo; njihovo izbegavanje pogrda kao nepoznavanje nacionalnih retkosti i slikovitih mesta\u201d.\r\n\r\nMo\u017eda se u savremenom svetu donekle menja uloga dnevnih novina. One umesto da informi\u0161u i donose nove vesti sve vi\u0161e preuzimaju ulogu onoga ko \u010ditaocima obja\u0161njava pozadinu tih informacija, tragaju\u0107i za dubljim zna\u010dajem.\r\n\r\nU hiperprodukciji vesti stvara se \u0161uma informacija koje svakodnevno bombarduju publiku, a ozbiljne dnevne novine moraju da odvagaju \u0161ta je va\u017eno, a \u0161ta nije i \u0161ta zaslu\u017euje dublju analizu. \r\n\u201ePolitika\u201d se trudi da prati moderne trendove i da u svojoj klasi, zna\u010di kategoriji ozbiljnog dnevnika, svojim \u010ditaocima pru\u017ei ne\u0161to vi\u0161e od dnevne informacije: ozbiljnu analizu doga\u0111aja zasnovanu na proverenim, a ekskluzivnim \u010dinjenicama.\r\n\r\nUticaj\r\n\u201eNigde se, kao kod nas, toliko ne zaboravlja da neko mo\u017ee imati i protivno uverenje, a da je to uverenje po\u0161teno i iskreno. Svakoj parlamentarnoj vladi potrebna je partijska opozicija.\u201d\r\n\r\n\u201eZar je istina manje istina kad je ka\u017ee jedan \u010dovek, no kad je ka\u017eu vi\u0161e njih?\u201d\r\n\r\nOvo su samo neki od stavova osniva\u010da \u201ePolitike\u201d koji su prvih godina izla\u017eenja lista udarili temelje ure\u0111iva\u010dke politike na kojima su, decenijama posle, generacije novinara, sa vi\u0161e ili manje uspeha, strpljivo gradile i \u0161irile uticaj novina u srpskom dru\u0161tvu.\r\n\r\nNa samom po\u010detku pozicija lista je identifikovana re\u010dima Ota Bizmarka: Zadatak nezavisne \u0161tampe je \u201eda slobodno pretresa sva javna pitanja, bez gneva i bez pristrasnosti; da pravilnom kritikom vladinog rada potpoma\u017ee opoziciju; da svojom lojalno\u0161\u0107u i nepristrasno\u0161\u0107u \u0161titi vladu od neosnovanih napada opozicije; da podjednakom revno\u0161\u0107u deli udarce i desno i levo od sebe.\u201d\r\n\r\nZadatak nije bio jednostavan ni lak ni u mnogo demokratskijim zemljama. \u201ePolitika\u201d se \u010desto vra\u0107ala dokazima o potrebi nezavisnih listova. Zabele\u017eena je misao Tomasa D\u017eefersona iz 1776. godine \u201eda bi radije \u017eiveo u zemlji bez parlamentarne vlade, gde postoji \u0161tampa, nego u zemlji s najboljom dr\u017eavnom upravom, u kojoj nema novina\u201d.\r\n\r\nCitirano je i mi\u0161ljenje Ota Vajsa: \u201eKako je postepeno porastao uticaj novina! Tako da ga priznaju i oni koji bi ga najradije oporekli. Moderna \u0161tampa ose\u0107a se tako jakom da... se bori sa svojom vladom, koja raspola\u017ee milionima i vi\u0161e vojnika, pa je \u010desto i pobe\u0111uje.\u201d\r\n\r\nSlavna imena\r\nNema u srpskoj, pa ni u jugoslovenskoj (biv\u0161oj) knji\u017eevnosti iole zna\u010dajnijeg pisca koji nije bio saradnik \u201ePolitike\u201d. Neki od njih, kao \u0161to su Branislav Nu\u0161i\u0107 i Milutin Uskokovi\u0107, bili su novinari \u201ePolitike\u201d od osnivanja, a drugi su pisali knji\u017eevnu, pozori\u0161nu ili likovnu kritiku. \u201ePolitika\u201d je vazda privla\u010dila pisce svih generacija i raznih estetskih i idejnih opredeljenja.\r\n\r\nNobelovac Ivo Andri\u0107 je, u razgovoru sa svojim Ekermanom Ljubom Jandri\u0107em, rekao: \u201eJa u \u2019Politici\u2019 objavljujem, \u0161to bi se reklo, od kada znam za sebe...\u201d\r\n\r\nA drugom prilikom, se\u0107aju\u0107i se Jovana Du\u010di\u0107a, pesnika kome se divio, ispri\u010dao je: \u201eJa se i dan-danas se\u0107am Du\u010di\u0107a onakvog kakav je bio, stasit i nao\u010dit... Se\u0107am se i kad me je doveo u \u2019Politiku\u2019, govore\u0107i mi: \u2019Nemojte, Ivo, propu\u0161tati priliku da sara\u0111ujete u \u2019Politici\u2019, to je ugledna ku\u0107a koja je uvek u stanju da vam pru\u017ei izvesnu sigurnost...\u2019\u201d\r\n\r\nAndri\u0107 je poslu\u0161ao Du\u010di\u0107ev savet i ne samo da je do kraja \u017eivota bio verni saradnik na\u0161eg lista, ve\u0107 je na Andri\u0107ev predlog redakcija ustanovila 1965. godine knji\u017eevni konkurs za decu (konkurs za prvake maternjeg jezika \u201ePolitike za decu\u201d) na \u010dije je sve\u010danosti redovno dolazio sa Desankom Maksimovi\u0107 i Brankom \u0106opi\u0107em.\u00b3\r\n\r\nMilo\u0161 Crnjanski je postao reporter \u201ePolitike\u201d krajem 1922. i po\u010detkom 1923. godine. Plejadu slavnih imena \u201ePolitikinih\u201d saradnika, pored Ive Andri\u0107a, Branislava Nu\u0161i\u0107a, Jovana Du\u010di\u0107a, Milo\u0161a Crnjanskog, Branka \u0106opi\u0107a, Desanke Maksimovi\u0107, \u010dinili su i Slobodan Jovanovi\u0107, Isidora Sekuli\u0107, Tin Ujevi\u0107, Momo Kapor, Vladimir Bulatovi\u0107 Vib, Mihajlo Petrovi\u0107, Vasko Popa...\r\n\r\nNikola Trklja\r\n\r\n \r\n\r\n\u00b9 \u017divota \u0110or\u0111evi\u0107: \u201ePogled na epohu\u201c \u2013 Kako je \u201ePolitika\u201d videla dvadeseti vek (1904-1941)\r\n\r\n\u00b2 Jovan Du\u010di\u0107 : \u201eDva Ribnikara\u201c \u2013 Politika 6. januar 1924. godine\r\n\r\n\u00b3 Radovan Popovi\u0107 \u2013 Pisci u \u201ePolitici\u201d","link":"https:\/\/welcometobosnia.com\/dou\/author\/politika\/","slug":"politika","avatar_urls":{"24":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/e7bb569f442f551593416615a941a4f6b773ad3cb6c11034f9d0c2fc966b8261?s=24&d=blank&r=g","48":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/e7bb569f442f551593416615a941a4f6b773ad3cb6c11034f9d0c2fc966b8261?s=48&d=blank&r=g","96":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/e7bb569f442f551593416615a941a4f6b773ad3cb6c11034f9d0c2fc966b8261?s=96&d=blank&r=g"},"meta":[],"amp_review_panel_dismissed_for_template_mode":"","amp_dev_tools_enabled":false,"elementor_introduction":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/welcometobosnia.com\/dou\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/welcometobosnia.com\/dou\/wp-json\/wp\/v2\/users"}]}}